OŠTRA PORUKA SRBIJI
Analitičar o Anušićevoj izjavi: "Rekao je ono što Plenković ne smije reći zbog Bruxellesa"

U srijedu je ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić u vojarni u Đakovu ispratio 151 pripadnika Oružanih snaga RH u NATO-ovu operaciju potpore miru na Kosovu (KFOR). Nakon toga je uputio prilično oštru poruku Srbiji.
U razgovoru za RTL nakon svečanog ispraćaja vojnika u misiju KFOR-a, ministar Anušić je među ostalim govorio i o dokumentaciji o nestalima u Domovinskom ratu koju Srbija ne daje Hrvatskoj.
"Ako oni kažu da ne žele dati podatke ili ih nemaju, naravno da će biti na stolu i njihov ulazak u Europsku uniju. Oni moraju ispoštovati sve zakone i sve ono što smo i mi morali ispoštovati kada smo ulazili u EU. A takav proces čeka i Srbiju. I mi, naravno, očekujemo od Srbije da isporuči dokumentaciju o nestalima. I naravno da će jedna od tema razgovora biti hoće li Hrvatska dati podršku, zeleno svjetlo ulasku Srbije u Europsku uniju", kazao je Anušić za RTL.
Anušićeva 'prijetnja' Srbiji mogućim uvjetovanjem ulaska u EU (doduše, ujedno je postavio i retoričko pitanje "želi li Srbija uopće ući u EU", nap.a.) prva je takva koju je javno izrekao neki visoki dužnosnik ove Vlade.
Plenković jedno, Anušić drugo
Podsjetimo da je 30. kolovoza ove godine, na Međunarodni dan nestalih osoba i Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu, premijer Andrej Plenković izjavio kako "očekuje od Srbije da počne surađivati i dijeliti potrebne informacije" ne spominjući blokadu njenog ulaska u EU.
Štoviše, Plenković je 1. srpnja 2023. povodom desete godišnjice ulaska u EU izjavio da će Hrvatska "nastojati riješiti bilateralne probleme sa susjednim zemljama bez blokiranja njihovog puta u EU".
Anušićevu izjavu prokomentirao je politički analitičar Jaroslav Pecnik kazavši kako je Plenković prepustio Anušiću da kaže ono što u HDZ-u, ali i mnogi u Hrvatskoj žele čuti, ne želeći pritom sebe izložiti kritikama u Bruxellesu.
"Ne govori to da mu ne budu vezane ruke"
"Štogod mislili o Srbiji, ona ipak ima drugačiji status u očima Macrona, Merza ili von der Leyen. Svjesni su da bez nje u članstvu EU-a nema sigurnosti i stabilnosti u ovoj regiji pa je u tom smislu Srbija trenutno Bruxellesu važnija nego Hrvatska. Plenković to jako dobro zna pa Anušiću prepušta da kaže ono što vjerojatno i sam misli. A Anušić govori ono što veliki dio građana Hrvatske očekuje i odobrava. Plenković protiv toga nema ništa, ali neće sam to govoriti da mu ne budu vezane ruke u Bruxellesu", kaže.
Pecnik smatra da ni eventualna prisila ne bi natjerala Srbiju da preda dokumentaciju o nestalima u Domovinskom ratu.
"Pitanje je postoje li još ti arhivi. To je bila nesređena država i mislim da je u međuvremenu puno toga uništeno iz raznih razloga. Vojnu dokumentaciju o tome vjerojatno su uništili oni koji su na visokim dužnostima u Generalštabu mogli to učiniti, a bili su povezani sa zločinima", dodao je.
Borba za pozicije unutar HDZ-a
S druge strane, može se tumačiti i da Anušić tom i sličnim izjavama iskazuje ambiciju postati šefom HDZ-a. U podjeli političkih uloga tvrđi je suverenist i desnije pozicioniran od Plenkovića, a HDZ je stranka koja nakon duže centrističke faze pod Plenkovićem u posljednje vrijeme opet snažnije naginje udesno.
"Plenkovićeva era kad-tad mora završiti i vjerujem da u HDZ-u postoje jake struje koje bi htjele da Anušić u dogledno vrijeme preuzme stranku. No mislim da društvo oko Plenkovića to ne želi. Sjetite se njihovih ranijih sukoba. Oni su sada samo malo zakopani", smatra Pecnik.
Procjenjuje i da unutar HDZ-a postoje "tehnointelektualne strukture" koje ne bi prihvatile da predsjednik stranke, a time vjerojatno i premijer, bude netko bez završenog fakulteta.
"Ne radi se o Anušiću kao nasljedniku predodređenom da vodi stranku, nego o borbi za pozicije unutar stranke", smatra Pecnik.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare